Stvaranje prirodnih uslova sa lišćem u akvarijumu

Već nekoliko godina koristim razne vrste otpalog lišća u svom akvariju. Sve je počelo s velikim smeđim listovima koje sam prije nekoliko godina vidio u akvariju lokalnog prodavca.

Stvaranje prirodnih uslova sa lišćem u akvarijumu

Pitao sam se zašto su tu, na šta je vlasnik rekao da izvoznici uvijek isporučuju zahtjevnu ribu sa nekoliko listova u vodi, a kažu da sadrži neke ljekovite tvari.

Bio sam zaintrigiran i čak sam ga dobio na poklon, pošto je listova već bilo u izobilju. Onda sam ih donio kući, stavio u akvarij i zaboravio dok se potpuno ne rastvore.

Nakon nekog vremena prepoznao sam iste listove, na mjestu gdje su prodani na aukciji, kao listove indijskog badema, i nakon nekog razmišljanja kupio sam par. Zadatak je bio shvatiti jesu li zaista korisni ili je sve ovo fantazija.

Nakon prvih pozitivnih rezultata i daljnjih istraživanja, prešao sam na sakupljanje lokalnog lišća i procjenu njihove korisnosti za akvariste. Zašto ne? Uostalom, za dekoraciju koriste i lokalno naplavljeno drvo i grane, a lišće je lošije?

Sada stalno koristim opalo lišće u svakom akvariju, posebno kod riba koje prirodno žive u vodi gdje je dno prekriveno takvim lišćem. To je divlji oblik cockerels, vatrene bodlje, apistogrami, badi, skalari i druge ribe, posebno ako se mrijeste.

U dvorištu

Moj posao je vezan za putovanja i dosta vremena provodim u različitim dijelovima zemlje. Sakupio sam i koristio listove hrasta ljuske (Quercus robur), hrasta kamenog (Quércus pétraea), turskog hrasta (Q. ceris), crveni hrast (Q. rubra), evropska bukva (Fagus sylvatica), glog (Crataegus monogyna), palmini javor (Acer palmatum).

I evropske šišarke od lepljive johe (Alnus glutinosa) su se takođe pokazale veoma korisnim.

Ove biljke su samo mali dio svega što sam probao i nadam se da će u budućnosti biti moguće dodatno proširiti ovu listu. Naravno, i ja sam u drugoj zemlji i ne mogu se sve biljke koje rastu kod nas naći u vašoj, ali sam siguran da će neke, a moguće i mnoge vrste ipak naići.

Međutim, budite oprezni kada koristite opalo lišće, posebno ako imate osjetljive vrste.

Zašto nam treba otpalo lišće u akvarijumu?

Činjenica je da neke akvarijske ribe, poput diska, u prirodi mogu živjeti za sebe i neće se ni jednom sudariti sa živim biljkama. To se posebno odnosi na ribe koje žive u vodi sa opalim lišćem na dnu, gdje visoka kiselost i nedostatak svjetla čine stanište za biljke izuzetno nepovoljnim.

Nema luksuznog pokrivača tla, gustih šikara dugih stabljika i kristalno čiste vode. Na dnu ima mnogo listova, voda je kisela i tamno smeđe boje od tanina koji u vodu ulaze iz raspadnutog lišća.

Otpalo lišće igra vrlo važnu ulogu u životu mnogih vrsta riba, na primjer, vidio sam nekoliko stotina Apistogrammai spp po kvadratnom metru kako kopaju po takvom lišću.

Koje su prednosti?

Da, sve se radi o taninima koje otpalo lišće ispušta u vodu. Dodavanje otpalog lišća djeluje na oslobađanje humusnih tvari, a to će smanjiti pH akvarijske vode, djelovati antibakterijski i antifungalno, a ujedno i smanjiti sadržaj teških metala u vodi.

Dokazano je da takva voda stimuliše ribu spremnu za mrijest, pomaže bržem oporavku riba koje su pretrpjele stres ili patile u borbi. Po mom ličnom mišljenju, korišćenje lišća u akvarijumu ima više prednosti nego mana.

Boja vode u akvarijumu služi kao pokazatelj koliko se tanina nakupilo. Prekomjerna voda brzo mijenja boju u svijetlosmeđu, a to je lako primijetiti bez pribjegavanja testovima.

Neki to rade drugačije. Treba staviti posebnu kantu vode, gdje se listovi obilno sipaju i natapaju.

Ako trebate malo nijansirati vodu, samo uzmite malo ove vode i dodajte je u akvarij.

Primijetit ćete da će mnoge tropske ribe postati aktivnije u smeđkastoj vodi i slabom osvjetljenju.

Stvaranje prirodnih uslova sa lišćem u akvarijumu

Ima li još pluseva?

Da imam. Primijetio sam da propadajuće lišće u akvarijumu služi kao izvor hrane za ribe, posebno mlade. Mladunčad raste brže, zdravija i često se mogu vidjeti jata mlađi koja se skupljaju na mjestima s puno listova.

Očigledno raspadajući listovi proizvode različite sluzi (pošto su procesi različiti u vodi koja sadrži tanine), kojom se mlađi hrane.

Pa, ne zaboravite da je ovo dobro tlo za razmnožavanje ciliates, koji hraniti male mlade je jednostavno divan.

Koji listovi su prikladni?

Najvažnije je pravilno identificirati, prikupiti i pripremiti lišće. Važno je koristiti samo palo, a ne ono koje je još živo i raste.

U jesen lišće odumire i otpada, prekrivajući zemlju u izobilju. Ona nas zanima. Ako ne znate kako izgleda vrsta koja vam je potrebna, onda je najlakše pogledati na internetu, zanima nas hrastovo lišće, bademi, prije svega.

Iako hrast, možda svi znaju i nije ga teško pronaći. Sakupljati lišće dalje od puteva i raznih deponija, nije prljavo ili prekriveno ptičjim izmetom.

Obično skupim nekoliko paketića lišća, pa ih odnesem kući i osušim.

Bolje je sušiti u garaži ili u dvorištu, jer mogu sadržavati veliki broj insekata koji baš i nisu potrebni kod kuće. Lako ih je čuvati, dovoljno je tamno i suho mjesto.

Kako koristiti lišće u akvarijumu?

Nemojte ih kuhati niti prskati kipućom vodom prije upotrebe. Da, sterilizirat ćete ih, ali ćete istovremeno ukloniti mnoge korisne tvari. Jednostavno ih spustim takve kakve jesu, obično plutaju na površini, ali tokom dana tonu na dno.

Nažalost, ne postoji jedinstveno pravilo kako i koliko listova koristiti, morat ćete djelovati metodom pokušaja i pogreške.

Sadrže različite količine tanina. Na primjer, možete dodati lišće bukve ili hrasta dok potpuno ne pokrije dno i dok voda ne postane blago obojena.

Ali stavite četiri ili pet listića badema i voda će biti boje jakog čaja.

Listove nije potrebno vaditi iz akvarija, jer se postepeno sami raspadaju i jednostavno se zamjenjuju novim porcijama. Neki od njih će propasti u roku od nekoliko mjeseci, poput listova badema, a neki u roku od šest mjeseci, poput hrastovog lišća.